06/11/2024
Pretraga

Biserka Goleš Glasnović

Biserka Goleš Glasnović, književnica i kritičarka, rođena je 10. travnja 1958. u Novom Mestu. Od ranog djetinjstva živi u Zagrebu gdje je završila OŠ Stenjevec i IV. gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je hrvatski jezik i književnost. Objavila je četiri zbirke pjesama: Priĕtelnice moe (2000.), Sasvim blizu (2004.), Može i bez naslova (2008.) i Tihe koja se ne dvoumi (2016.), slikovnicu Ružna Toja (2009.) te knjigu putopisa Pun ruksak oblutaka (2015). Knjiga putopisa kronološkim slijedom putovanja od 2002. do 2015. prikazuje hrvatske i europske gradove i pokrajine (Split, Hrvatska Kostajnica, Istra, Udine, Stockholm, Bretanja, Bavarska) te zemlje Crnu Goru, Kosovo, Albaniju i daleku Sri Lanku. U knjizi Lusteri i knjige (2017.) skupljene su kritike i eseji o književnosti i umjetnosti u podnaslovu označeni kao osvjetljenja i osvrti, objavljeni u časopisima za književnost i kulturu te emitirani na Trećem programu Hrvatskog radija. U koautorstvu s književnikom, kritičarom i slikarom Hrvojem Čulićem objavila je izbor iz djela hrvatskog pjesnika, kritičara i putopisca Veljka Vučetića (1930. – 1999.) Veljko Vučetić: pjesnik i mistik (2017.). I dalje nastavlja putovati – zapisujući. U književnom časopisu Mogućnosti objavila je cikluse pjesama Budi rijeka (2002.), Nebopis (2006.) i Neka mi se smiluje rame Tvoje (2012.), a ciklus pjesama Školjka svetoga Jakova objavljen je 2011. u časopisu Dubrovnik. Pjesma Pred samostanom uvrštena je u antologiju Hvaljen budi, Gospodine moj – sveti Franjo u hrvatskom pjesništvu (2009.), a pjesme Sasvim blizu i Tvoja terina u zbirke ljubavnih pjesama tiskane u povodu Natječaja za najljepšu ljubavnu pjesmu Zvonimir Golob (2004. i 2005.). U zbornik pjesama Nema vremena za uljepšavanje uvrštena je njezina pjesma Tihe koja se ne dvoumi (2012.). Pjesma Čovjek u čamcu posvećena Ivici Antolčiću i Ferdi Ćusu objavljena je na koricama časopisa Riječi (2018). Osim pjesama i putopisa, piše priče, eseje, književnu i likovnu kritiku te stručne članke. Objavljuje u časopisima za književnost i kulturu: Mogućnosti, Dubrovnik, Republika, Književnost i dijete, Kaj, Poezija, Riječi, Forum, Književna republika, Književna Rijeka i Europski glasnik. Većina njezinih putopisnih zapisa (Krajolici s bobicama, Više od krovova, Putovati u Lavov i vratiti se iz Lviva, Stiljsko…) emitirana je na Trećem programu Hrvatskog radija kao i mnogi osvrti o djelima suvremenih hrvatskih književnika (Tonko Maroević, Zvonimir Mrkonjić, Sead Begović, Dražen Katunarić, Dimitrije Popović, Hrvoje Čulić, Tomislav Domović, Slavko Jendričko, Goran Gatalica, Andrija Tunjić, Danijel Župančić, Zvonimir Balog…), a također i priče Nemira i njezini ujaci i Sveti Ivan ili pakao. Objavila je i prikaze o stvaralaštvu hrvatskih klasika Ivane Brlić Mažuranić, Tituša Brezovačkog i Vladimira Nazora. Od 2014. bavi se djelima poljskih autora koji nisu prevedeni na hrvatski jezik, Witoldom Gombrowiczem, Adamom Zagajewskim, Andrzejem Stasiukom Ewom Lipskom, Ewom Sonnenbrg i Deborom Vogel. Većina osvrta na poljske autora objavljena je u časopisu Poezija, a opširan esej Poljski duhovni krajolici objavljen je u Europskom glasniku (2018.). Recepcija njezinog stvaralaštva je poticajna, održava književne večeri i predavanja, predstavlja druge autore i sudjeluje na književnim natječajima i susretima. U esejistici je posvećena likovnosti, fotografiji, povijesnim temama i poljskoj književnosti te piše opširne eseje, primjerice o hrvatskoj predromanici, povijesti dubrovačkih kolonija na Kosovu i južnoj Srbiji, slikarstvu Ivice Antolčića i Karla Sirovyja, o svijetloj komori Rolanda Barthesa te poljskoj kulturnoj antropologiji. U eseju Književnik za djecu i dječak književnik usustavila je vrijedno, pomalo zaboravljeno, stvaralaštvo za djecu hrvatskog književnika Bore Pavlovića. Objavila je opširan esej o Krležinu djelu Krleža na mjestu (Riječi, 2018.) u povodu krležologije Krešimira Nemeca te esej o novijoj katalonskoj poeziji Spokoj kamena i mora (Forum, 2019.) u povodu antologije Riječi za jedan lapidarij Tonka Maroevića. Urednica je knjige Dopisivanje iz dvaju gradova (Zagreb, 2012.), zbirke pisama-eseja razmijenjenih između hrvatskog književnika Hrvoja Čulića i poznatog srpskog prevoditelja s poljskog jezika Petra Vujičića, zbornika dječjih likovnih i literarnih radova o Domovinskom ratu Ne želim rat nikad više (2012.) te Monografije OŠ Tituša Brezovačkog (2015.). Dobitnica je druge nagrade za kratku priču Mate Raos Tempus fugit (2011.) i nagrade Stjepan Kranjčić za putopis Sjeverno od svega (2014.) te priznanja Kajkavskog spravišča za hrvatski putopis Boje drva i boje sunca (2013.). Godine 2017. primila je Nagradu Stjepan Kranjčić za ukrajinski putopis Hlibivka posvećen hrvatskim vojnicima poginulim u Prvom svjetskom ratu te Nagradu Kajkavskog spravišča za putopis o Mađarskoj Junaci i medenjaci. Za putopis Karpatski listići nagrađena je ponovno 2018. Nagradom Stjepan Kranjčić.

booke.hr

U književnom časopisu booke.hr publici pružamo kvalitetne radove pjesnika, pisaca i književnika iz Hrvatske i susjednih zemalja. Uz Blitz vijesti, kritiku i kolumnu, našim ćemo gostima postavljati pitanja izbjegavajući standardne, po shemi vođene razgovore, te i na taj način promovirati kulturne vrijednosti, promicati ih i poticati svoju publiku na povezivanje, razvijanje dijaloga i razmjenu mišljenja.

Kontakt