22/10/2021
Pretraga
Livija Reškovac, Zavidim ljudima koji su hodali uz Titane

Livija Reškovac, Zavidim ljudima koji su hodali uz Titane

O NJEMU

on je htio
da ga zovem imenom krvi
u rijetkim pozivima
s drugog kontinenta

kao da nepopravljive stvari
mogu biti popravljene

kao da vrijeme
ne može biti izgubljeno

kao da se ljudskost
može mjeriti riječima


KRLETKA

i kad uđem u taj
prostor nemira
prekasno je

oči bih si iskopala

ponudila pticama na odlasku

potrgala se iz/unutra
dopustila zmiji da obliže rane
i postala vidoviti starac
što proriče katastrofe

ali gradova više nema

ni kraljeva ni incesta

ostaje prostor koji sve proždire
i mene će jednom


ZAVIDIM LJUDIMA KOJI SU HODALI UZ TITANE

s terase gledam baby blue nebo u predvečerje
išarano rozim crtama
u gradu koji nije moj, ali sam ga prihvatila

htjela sam te voljeti, ali sam zaboravila kako
pa sam umjesto toga
odlučila zavoljeti sebe
i ovaj grad s predivnim prizorima neba
koji ipak nije moj, ali sam ga prihvatila

neki dan sam napisala: smrt miriše na vosak
i ništa se značajno nije dogodilo
kroz moj se prozor i dalje zimi
vide samo dva uska pravokutnika
kroz koja djelomično dopire svjetlost
trebamo dočekati proljeće

u ovoj zemlji u kojoj većina
nosi svoju umjetnost kao uniformu za prepoznavanje
gdje je ljubav instanca koja ide nakon #
eto, baš tu sam te htjela pitati:
možeš li polizati krv s moje kože?


***

Jureći ljubav,
kažeš,
sutra bi nestajala kao san.

Nadam se,
samo banalnost,
taj omekšivač za naivne.

Ljubav ne dolazi tramvajem.


TAČKA BA

u sarajevu nije zabranjeno pušenje

ipak,
trzali smo
na svakom ulazu u birtiju
pristojno pitali

kao ovce okružene
žicom sa strujom

i kad makneš žicu
ovce trzaju


O NJOJ

i te perverzije snova, najdraža

sanjala sam da si
me ubila
sanjala sam da sam
te ubila
ako ljubav ubija
ovo su znakoviti ožiljci

sedamnaest godina te nema

sedamnaest godina previše je
za rat
sedamnaest godina premalo je
za banalnost

zato, rijetko te spominjem

naše ptice jednom su odletjele
i naše ptice neće se više vratiti

ostaje onaj mali dio nas
neopipljiv ali stvaran
ostaje neko lišće koje će skončati kao ti i ja

i ovo prolazno sivilo
koje valja ispuniti

booke.hr

U književnom časopisu booke.hr publici pružamo kvalitetne radove pjesnika, pisaca i književnika iz Hrvatske i susjednih zemalja. Uz Blitz vijesti, kritiku i kolumnu, našim ćemo gostima postavljati pitanja izbjegavajući standardne, po shemi vođene razgovore, te i na taj način promovirati kulturne vrijednosti, promicati ih i poticati svoju publiku na povezivanje, razvijanje dijaloga i razmjenu mišljenja.

Kontakt